Jedna od prvih praktičnih dilema koja se pojavi nakon otvaranja firme često nije: „Treba li mi PDV?“ nego: „Dobro… a gdje će ta firma zapravo biti?“

Mnogi poduzetnici, posebno na početku poslovanja, rade od kuće ili iz unajmljenog prostora.

Na početku poslovanja većina poduzetnika uspijeva sve držati pod kontrolom. Znaju kome su poslali račun, tko im treba platiti, gdje su dokumenti i znam što trebaju napraviti. I neko vrijeme to stvarno funkcionira.

Ali posao ima jednu zanimljivu osobinu: Ne raste uvijek postupno. I onda se jednog jutra probudite s osjećajem: „Imam osjećaj da nešto zaboravljam.“

Postoji trenutak u gotovo svakom uredu kada čovjek otvori ormarić s dokumentima i shvati da nitko više ne zna što je unutra, a ako jedan fascikl padne, vrlo lako može pokrenuti domino-efekt administrativnog kaosa.

Negdje između registratora iz 2017., misteriozne koverte bez oznake i računa koji „sigurno negdje postoji“, mnogi poduzetnici počinju ozbiljno razmišljati o digitalizaciji dokumentacije.

Prilikom ugovaranja knjigovodstvenih usluga poduzetnik će svom knjigovođi dostaviti osobne podatke direktora, podatke o vlasnicima društva, izvadak iz sudskog registra i druge dokumente potrebne za početak suradnje. Većina poduzetnika pritom ni ne razmišlja zašto su ti podaci potrebni. Jednostavno ih dostave jer očekuju da su knjigovođi potrebni za vođenje poslovnih knjiga.

Međutim, iza tog naizgled jednostavnog prikupljanja dokumentacije krije se zakonska obveza poznata kao dubinska analiza stranke u skladu sa Zakonom o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma, kao i procijena rizika poslovnog odnosa.

Pokretanje vlastitog poslovanja donosi puno uzbuđenja, ali i puno odluka. Jedna od prvih i najvažnijih odluka je odabir pravnog oblika poslovanja.

Mnogi se na početku pitaju trebaju li otvoriti obrt ili firmu ili im je dovoljan paušalni obrt.

Jedna od prvih stvari koje mnogi poduzetnici naprave nakon otvaranja firme nije kupnja uredskog namještaja ili dizajn logotipa. Obično ide nešto puno jednostavnije: „Ajde da prebacim mobitel na firmu.“ Zvuči logično.

Kad pokrećete vlastiti posao informacije dolaze sa svih strana. Savjete daju prijatelji, poznanici, internet, društvene mreže, forumi i ljudi koji su već prošli poduzetnički put.

Problem je što mnogi savjeti nisu univerzalni. Ono što je funkcioniralo nekome drugome ne mora nužno biti dobro rješenje za vas.

Digitalizacija poslovanja više nije rezervirana samo za velike tvrtke. Sve više obrta i malih poduzeća koristi aplikacije koje omogućuju brže slanje računa knjigovođi, automatsku arhivu dokumenata i jednostavnije praćenje troškova.

Razlog je vrlo jednostavan: poduzetnici žele manje vremena trošiti na administraciju, a više na posao.

Ako pratite poduzetničke grupe, forume ili društvene mreže, vrlo vjerojatno ste primijetili jednu stvar: Tema fiskalizacije i eRačuna izaziva više rasprava nego cijene goriva i porezne izmjene zajedno.

Ako postoji jedna stavka u knjigovodstvu koja kod poduzetnika redovito budi kreativnost, onda je to trošak reprezentacije.

Jer negdje između: "Imam poslovni sastanak" i "Ajmo nešto pojesti"pojavljuje se pitanje svih pitanja: Može li ovo ići na firmu?

Postoji jedan zanimljiv trenutak koji gotovo svaki poduzetnik doživi prije ili kasnije. Nakon mjeseci rada, poziva, mailova, rokova i beskrajnog odgovaranja na poruke, konačno kažete: „To je to. Ovaj tjedan ne radim ništa.“

Rezerviran je smještaj. Kupaći je spakiran. Automatski odgovor na mail je uključen. I onda negdje usput kroz glavu prođe pitanje: „Čekaj... a što je s firmom?“

Ako ste u fazi otvaranja firme, obrta ili ste tek krenuli poslovati, vrlo vjerojatno razmišljate i o knjigovodstvu. Mnogima je prvi razgovor s knjigovođom pomalo neugodna situacija jer imaju osjećaj da bi trebali znati puno više nego što zapravo znaju.

Dobra vijest je da ne morate znati porezne zakone niti razumjeti svu administraciju.